|
Matlab je program koji se koristi za tehničke proračune i vizualizaciju. Ime Matlab potiče od engleskih riječi matrix laboratory što u prevodu znači matrična laboratorija. Naziv potiče od toga što mu je osnovni element podataka matrica. |
|
Opširnije...
|
|
|
Osnove Matlaba, rad sa matricama |
|
Pretpostavlja se da korisnik ima instaliran Matlab na operativnom sistemu Windows. Pokretanje matlaba vrši se isto kao i pokretanje bilo kojeg drugog programa, dva puta klikom na ikonicu matlaba. Nakon pokretanja programa otvara se Matlab-ov prozor koji se sastoji od tri manja prozora, a to su: - komandni prozor (eng. command window)
- prozora tekućeg direktorijuma (eng. current directory)
- prozor sa istorijom komandi (eng. command history).
Kliknite na komandni prozor da postane aktivan. Oznaka >> u komandnom prozoru označava komandnu liniju. Ako unesemo izraz npr. 3+5, na prozoru ćemo dobiti rezultat: Slično unošenjem bilo kojeg matematičkog izraza dobićemo odgovarajući rezultat (pretpostavlja se tačan unos matematičkog izraza, npr. cos (pi/4) ili izračunavanje faktorijela factorial(5) ). |
|
Opširnije...
|
|
Osnove Matlaba, promjenljive, aritmetičke operacije, kompleksni brojevi |
|
Promjenljive U matlabu se promjenljive definišu na veoma jednostavan način. Dovoljno je u komandnoj liniji unjeti naziv promjenljive i dodjeliti joj vrijdenost, na primjer: >> a = 5 a = 5 >> ab_25_test = 234 ab_25_test = 234 U ovom primjeru definisane su promjenljive a i ab_25_test. Kao što se vidi nije potrebna nikakva dodatna deklaracija promjenljive. Kada matlab sretne, odnosno naiđe na novu promjenljivu, on automatski kreira i dodjeli joj odgovarujći memorijski prostor. Ako promjenljiva već postoji, tada se mjenja samo njena vrijednost i ako je potreblo dodjeli se novi memorijski prostor. |
|
Opširnije...
|
|
Osnove Matlaba, sistemi linearnih jednačina |
|
Rješavanje sistema linearnih jednačina Jedan od najvažnijih problema u tehničkim proračunima je rješavanje sistema linearnih jednačina. Opšti oblik sistema linearnih jednačina je: | a11x1 | + | a12x2 | + | . . . | a1nxn | = | b1 | | a21x1 | + | a22x2 | + | . . . | a2nxn | = | b2 | | a31x1 | + | a32x2 | + | . . . | a3nxn | = | b3 | | . . . |
| . . . |
| . . . | . . . |
| . . . | | an1x1 | + | an2x2 | + | . . . | annxn | = | bn | |
|
Opširnije...
|
|
Matlab predstavlja polinom kao vektor vrstu, pri čemu su koeficijenti polinoma poredani po opadajućem stepenu promjenljive. Na primjer polinomi oblika: P1 = 6x3 – 4x2 + 5x +3 P2 = 2x3 – 8x +2 P3 = 10x3 – 5x2 u matlab se unose u sljedećem obliku: P1 = [ 6 -4 5 3] P2 = [ 2 0 -8 2] P3 = [10 5 0 0] U matlabu postoji određeni broj funkcija koje se koriste za rad sa polinomima. Ovdje će biti objašnjeno korištenje funkcija: roots, polyval, conv, deconv, polyder, poly, residue i polyfit. |
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|